Zašto je more slano

Zašto je more slano – 1

Zašto je more slano. Voda na površini Zemlje nekada je bila svježa. Procjenjuje se da u svjetskim okeanima ima dovoljno soli da pokrije sve kopnene površine planete slojem debelim oko 40 spratova. Ali morska voda nije uvijek bila tako slana. Kada su se Zemljini okeani prvi put formirali prije oko 3, 8 milijardi godina, dok se površina planete dovoljno hladila da omogući vodenoj pari da se ukapljuje, okeani su uglavnom bili slatke vode. Pa odakle sva ta sol i zašto je more slano? Dolazila je iz kamena, prepunog elementarnih soli, uključujući natrijum, hlor i kalijum, koje su masivni vulkani iz dubina planete izbacivali kao magmatski materijal. Proces oslobađanja ovih soli iz njihovog stjenovitog zatvora, zahvaljujući atmosferi kojom dominiraju plinovi, uključujući dušik i, što je najvažnije, ugljični dioksid. Kada se pomiješa s vodom, ugljični dioksid može stvoriti ugljičnu kiselinu, slabu ali nagrizajuću kiselinu. Ova ugljična kiselina padala je na kamen bogat solju, polako se probijajući i puštajući zarobljenu sol u kišnicu. Otjecanje je polako nosilo sol do obližnjih jezera i rijeka, a one su je pak odvodile u mora. Iako je količina bila mala, tokom miliona godina postepeno se podizala slanost mora, a proces se još uvijek nastavlja. Na putu od stijene do mora, priličan udio soli koja se oslobađa iz stijene koriste živa bića. Sol je presudna i za život biljaka i životinja, regulirajući količinu tečnosti u ćelijama i funkciju neurona. Kada organizam umre i raspadne, sol se oslobađa da bi nastavila put prema moru. Kisele kiše nisu jedini način na koji se mora hrane solju. Vulkanizam koji još traje igra još uvijek važnu ulogu. Hidrotermalni otvori omogućavaju morskoj vodi koja je procurila kroz stijenu okeanske kore da se vrati na površinu. Voda se pregrijava od magme dole, a putujući prema gore rastvara minerale zaključane u kori, eruptirajući kao para bogata mineralima. Sličan proces uključuje interakciju podmorskih vulkana s okolnom morskom vodom. Podmorski vulkani su uporedivi sa njihovim nadzemnim srodnicima, osim što se njihova lava hladi mnogo brže, što omogućava brzi rast. Magma koja izbija kroz podmorske pukotine ključa okolnu vodu koja zatim rastvara soli u stijeni za hlađenje da bi pobjegla na način sličan hidrotermalnim otvorima. Mnogi svjetski otoci nastali su ovim postupkom, oslobađajući hiljade tona soli u tom procesu. Iako morska voda sadrži u prosjeku oko 35 grama soli po litri, okeani i mora nisu ravnomjerno slani; općenito što se više približavate polovima, voda postaje manje slana, jer svježa voda koja se oslobađa iz leda smrznutih stupova razrjeđuje koncentraciju soli. Preostalo je još jedno pitanje: ako većina soli u moru dolazi preko rijeka i potoka, zašto i ona nije slana? Jednostavno objašnjenje je da oni sadrže sol, ali koncentracija je mnogo niža i sol teče, a ne akumulira se. Procjenjuje se da svake godine rijeke u more donosu četiri milijarde tona rastvorene soli. Pa je li okean slaniji? Odgovor trenutno verovatno nije. Ulaz soli uravnotežen je solima koje se zakopavaju pod zemljom kretanjem tektonskih ploča, protokom slatke vode i nizom drugih procesa.

Zašto je more slano – 2

Jeste li se ikad zapitali šta biste radili da ste nasukani na pustom ostrvu u okeanu? Prvo biste željeli pronaći hranu, vatru, sklonište i vodu. Voda? Tačno, iako ste možda okruženi vodom, oni koji su bili na plaži znaju da ne žele piti morsku vodu. Zašto ne? Jer je morska voda slana. Ali zašto je more slano i nije za piće? Morska voda je slana jer sadrži velike količine otopljenih minerala. Ovi minerali se često nazivaju „soli. “ Ovisno o tome u kojem dijelu svijeta, oko 3, 5% morskih voda sastoji se od soli. Voda u blizini ekvatora ima tendenciju da bude slanija, dok sjeverne vode će biti svježiji, što znači da sadrže manje soli. Dno okeana sadrži ogromne količine minerala koje erodira i uzburka prirodno kretanje okeana. Kako kretanje vode i valova nagriza dno okeana, minerali se rastvaraju u vodi, a broj soli se povećava. Okean tako neprestano dopunjava svoju slanost. Okeani takođe dobijaju malo svoje slanosti iz vode koja otječe u okeane i slijeva iz potoka, rijeka i jezera. Ako se pitate zašto je more slano i kako je to moguće, budući da ove vodene površine sadrže slatku vodu, možda ćete biti iznenađeni kada saznate da sva jezera, rijeke i potoci sadrže neke otopljene soli. Međutim, koncentracija soli rastvorenih u tim vodenim tijelima mnogo je manja od one u okeanima, zbog čega njihova voda izgleda manje slana u poređenju s tim. Soli se ne mogu nakupiti u većini jezera, jer imaju izlaze, poput rijeka i potoka. Ovi izlazi omogućavaju protok vode prema okeanima, odnoseći minerale i soli. Mrtvo more je, s druge strane, primjer vodnog tijela bez izlaza. Minerali koji se ulivaju u Mrtvo more ne mogu pobjeći, jer nema izlaza koji bi ih odnio u okean. Budući da minerali ne mogu pobjeći, Mrtvo more sadrži neke od najslanijih voda na Zemlji. U stvari, čak 35% vode u Mrtvom moru je otopljena sol. To je gotovo deset puta više od koncentracije soli u okeanima. Zato ga i zovu Mrtvo more. Iako zasigurno ne biste željeli piti vodu, odmaranje u Mrtvom moru jedinstveno je iskustvo. Zbog visoke koncentracije soli, gustina vode je mnogo veća od slatke vode. To čini tijelo plivača puno poletnijim. Umočiti se u Mrtvo more pomalo je poput ispuštanja čepa iz posude s vodom. Gusta voda olakšava plutanje bez i pokušaja. Zapravo, voda kupače čini toliko poletnima da je teško zaroniti ili plivati ispod površine.

Zašto je more slano – za djecu

Zašto je more slano. Dvije trećine Zemljine površine prekriveno je vodom, a 97 posto od toga je slana morska voda. Samo 3 posto vode naše planete je svježe, a 2 posto je zarobljeno, smrznuto u ledenim kapama, ledenjacima i tlu. To ostavlja manje od 1 posto slatke tečne vode u rijekama, jezerima i potocima, a ta slatka voda igra veliku ulogu u objašnjavanju zašto je more slano. Voda se kreće oko naše planete u ciklusu koji pokreće Sunce: od mora do neba, do kopna, a zatim nazad do mora. Kada Sunce zagrije vodu u moru, ono se pretvara u plin nazvan „vodena para“ i diže se u zrak, postupkom koji se naziva „isparavanje“. Dok pluta zrakom, vodena para se hladi i pretvara natrag u tečnu vodu, formirajući oblake kroz proces koji se naziva „kondenzacija“. Ova voda na kraju pada s oblaka na nebu kao kiša, susnježica, tuča ili snijeg. Kad padaline padnu na kopno, voda teče u potoke i rijeke i na kraju se vraća natrag u more. Tada Sunce zagrijava morsku vodu i ciklus započinje ispočetka. Vjerovatno se još uvijek pitate gdje sol ulazi. Pa, kiša koja pada s neba nije samo čista voda ona zapravo sadrži male količine hemikalija koje se nazivaju ugljični dioksid i sumpor-dioksid, a koje voda apsorbira dok je još uvijek u zraku. To znači da je kiša zapravo vrlo kisela ali nedovoljna da vam nanese štetu. Kad kiša padne na tlo, ova slaba kiselina može otopiti male količine mineralnih soli iz stijena, uključujući natrij i hlorid, koje potom ulaze u vodu. Natrijum-hlorid glavna je sol u morskoj vodi i ista ona koju biste mogli imati na stolu kod kuće. Kišna voda odlazi sa kopna u rijeke i potoke koji vode sve do mora – noseći sa sobom otopljene soli. Ali ako rijeke i potoci nose ove otopljene soli, zašto onda nisu tako slane kao more? U stvari, oni nose samo vrlo nizak nivo ovih soli. Soli u morima gradile su se milijardama godina, a morska voda sadrži oko 300 puta više rastvorenih soli od prosječne riječne vode. Drugim riječima, u svakoj litri morske vode rastvoreno je 35 grama soli, dok bi litra slatke vode imala samo 0, 5 grama. Zbog toga kažemo da morska voda ima mnogo veću koncentraciju soli ili „slanosti“ od slatke vode koja teče rijekama i potocima. Neke soli mogu ući u mora iz vrućih otvora na dubokom dnu okeana i iz vulkana na kopnu i u moru. Neke soli (posebno klorid) također se premještaju oko sebe kao dio ciklusa vode – one su poznate kao „ciklične soli” i izvorno su došle iz vulkana. Budući da sol uvijek teče s kopna na more, mogli biste pomisliti da je more slanije. Ali zapravo, dio ove soli uklanjaju alge i životinje koje žive u moru, a neke se talože kao talog na dnu okeana. Dakle, sol koja odlazi u more održava ravnotežu sa soli koja se taloži ili uklanja.

Tagovi: jezera, Mrtvo more, okeani, rijeke, sol, voda