Kako radi kompas

Kako radi kompas – 1

Zamislite da ste istraživač iz daleke prošlosti. Napustit ćete svoj riječni kamp i pješačiti u gustim šumama u potrazi za onim što leži na zapadu. Jednom kad se probijete ispod gustih krošnji drveća, rijeku brzo izgubite iz vida. Također gubite iz vida obližnje znamenitosti, poput planina kojima ste upravo prošli. Ubrzo ste okruženi drvećem i lako se možete okrenuti.

Vi ste zaduženi za vođenje svih u pravom smjeru ali kako možete biti sigurni koji je smjer ispravan? Da je to bio moderni svijet, mogli biste izvući svoj ručni uređaj za globalno pozicioniranje (GPS) i dopustiti satelitima koji kruže oko Zemlje da odrede vaše točno mjesto.

Nažalost, GPS je relativno novi izum. Graničari su se morali osloniti na drugačiji dio tehnologije koji se, što je neobično, suvremeni istraživači i danas koriste kao vrijedan alat. O cemu razgovaramo? Kompas, naravno. Ali kako radi kompas? Ako ste ikada vidjeli kompas, znate da se obično radi o jednostavnom okruglom predmetu koji sadrži mali, lagani magnet (koji se zbog svog oblika obično naziva igla) koji je uravnotežen na točki okretanja koja mu omogućuje slobodno kretanje. Jedan kraj igle često je označen s „N“ za sjever, jer taj kraj igle uvijek pokazuje prema sjevernom polu. Kompasi rade tako bez napora jer njihov dizajn omogućuje magnetu da slobodno reagira na Zemljino magnetsko polje.

Sama Zemlja je poput divovskog magneta koji stvara vlastito magnetsko polje. Sjeverni kraj kompasa nacrtan je tako da se poravna sa Zemljinim magnetskim sjevernim polom. Kao što su istraživači oduvijek znali, možete se orijentirati i ciljano putovati u određenom smjeru sve dok znate koji je put sjever. Ako trebate koristiti kompas za navigaciju hiljadama kilometara, važno je znati da postoji razlika između Zemljinog magnetskog Sjevernog pola (kamo pokazuje kompas) i “pravog sjevera”, što je zemljopisni položaj Zemlje poznat kao Sjeverni pol. magnetski Sjeverni pol zapravo je oko 1. 000 kilometara južno od zemljopisnog Sjevernog pola.

Dalje otežava navigaciju kompasom činjenica da se Zemljin magnetski Sjeverni pol može kretati. Zemljino magnetsko polje može se s vremenom mijenjati. Pritom se magnetski sjeverni pol pomiče. Promjene nadmorske visine i zemljopisnih oblika reljefa na određenim lokalitetima mogu uzrokovati smetnje koje utječu na točnost kompasa. Razlika između pravog sjevera i magnetskog sjevera u određenom području mjeri se uglom koji se naziva deklinacija. Unatoč tim problemima, kompasi su dragocjeni alati koji vas mogu voditi na putovanjima. Srećom, napredna tehnologija omogućila je navigaciju na mnogo različitih načina. Ako ste u srcu istraživač, uvijek ćete poželjeti imati kompas i znati ga koristiti kad ste u divljini. Nakon objašnjenja kako radi kompas, uzmite svoj klasični kompas i isprobajte naučeno u nekoj obližnjoj gustoj šumi.

Kako radi kompas – za djecu

Kako radi kompas i čemu služi? Ljudi koji kampiraju u šumi ponekad nose džepne kompase kako se ne bi izgubili. Kompas je alat za pronalaženje smjera. Jednostavan kompas je magnetna igla postavljena na osovinu ili kratki klin. Igla, koja se može slobodno vrtjeti, uvijek usmjerava prema sjeveru. Osovina je pričvršćena na karticu kompasa. Kartica kompasa označena je uputama. Da bi upotrijebio kompas, osoba poreda iglu s oznakom za sjever. Tada osoba može shvatiti sve ostale upute.

Kompas djeluje jer je Zemlja ogroman magnet. Magnet ima dva glavna središta sile, koja se nazivaju polovi – po jedno na svakom kraju. Linije magnetske sile povezuju ove polove. Komadići metala u blizini magneta uvijek se raspoređuju po tim crtama. Igla kompasa djeluje poput ovih dijelova metala. Usmjeren je prema sjeveru jer se poravnava sa zemaljskim linijama magnetske sile.

Zemljini magnetski polovi nisu isto što i zemljopisni Sjeverni i Južni pol. Geografski polovi nalaze se na samom vrhu i dnu globusa. Magnetski polovi su u blizini, ali ne na potpuno istim mjestima. Kompas ukazuje na magnetski sjeverni pol, a ne na zemljopisni sjeverni pol. Stoga korisnik kompasa mora izvršiti prilagodbe kako bi pronašao pravi sjever.

Posebna vrsta kompasa nazvana žirokompas ukazuje na pravi sjever. Žirokompas koristi uređaj nazvan žiroskop, koji uvijek pokazuje u istom smjeru. Danas veliki brodovi nose i magnetske kompase i žirokompase.

Ljudi u Kini i Europi prvi su put naučili izrađivati ​​magnetske kompase tokom 1100-ih. Otkrili su da kada je magnetizirano malo željeza plutalo u vodi, usmjerilo je prema sjeveru. Mornari su se ubrzo počeli služiti kompasima za plovidbu ili pronalaženje puta na moru. Kako radi kompas možete i vi praktično testirati svoju orjentaciju u prirodi na primjer u društvu nekog iskusnog izviđača/skauta.

Kako radi kompas – 2

Kompasi su neki od najstarijih navigacijskih alata u povijesti. Otkad je čovječanstvo počelo razumijevati više o plovidbi, kompasi su bili presudni za glavne podvige plovidbe kao što su prva prekookeanska putovanja i oplovljavanje oko svijeta. Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez pomoći kompasa u obavljanju navigacijskih proračuna na velikim udaljenostima. Rani istraživači su se za navigaciju morali služiti lokalnim znamenitostima i zvijezdama. Zbog toga je bilo vrlo teško putovati na daleka ili nepoznata odredišta. Kompasi su bili jedno od ključnih otkrića koja su takva putovanja pretvorila u stvarnost.

Pa kako radi kompas?

Kompas djeluje otkrivanjem prirodnih magnetskih polja Zemlje. Zemlja ima željeznu jezgru koja je dijelom tekućina, a dijelom čvrsti kristal zbog gravitacijskog tlaka. Vjeruje se da je kretanje u vanjskoj jezgri tekućine ono što stvara Zemljino magnetsko polje. Kao i sva magnetska polja, i Zemljino magnetsko polje ima dva glavna pola, sjeverni i južni pol. Ti su magnetski polovi malo odmaknuti od rotacije Zemljine osi koja se koristi kao osnova zemljopisnih polova, ali dovoljno su blizu da se opći smjerovi s prilagodbama za polarnu razliku, nazvani deklinacija, mogu koristiti za navigaciju.

U osnovi je kompas lagani magnet, uglavnom magnetizirana igla, na slobodnom rotirajućoj osovini. To omogućuje igli da bolje reagira na obližnja magnetska polja. Budući da suprotnosti privlače južni pol igle, privlači Zemljin prirodni magnetski sjeverni pol. Na taj su način navigatori u stanju prepoznati sjever. Najraniji kompasi bili su vodeni kompasi koje su izmislili Kinezi tijekom dinastije Song. To su bili magnetizirani komadi metala koji su plutali u posudi s vodom. Voda pruža prvi oslonac bez trenja potreban za izradu radnog kompasa.

Kada se saznalo kako radi kompas i koje sve prednosti i pomoć pruža ljudima u orjentaciji na dalekim putovanjima, kompas je kasnije ušao u uobičajenu upotrebu na zapadu tokom 14. vijeka nove ere. To je dovelo do onoga što je danas poznato kao doba istraživanja, gdje su velike europske sile započele daljnje istraživanje svijeta, uključujući Sjevernu i Južnu Ameriku. Iako je kompas bio samo jedan od uređaja koji su doveli do ovog zlatnog doba istraživanja, igrao je važnu ulogu u njegovom ostvarenju. Čak se i danas moderna navigacija do neke točke još uvijek oslanja na kompase i preciznije karte koje su pomogli u razvoju.

Tagovi: igla, južni, magnet, navigacija, polje, polovi, sjever, žirokompas