Kako nastaje vjetar

Kako nastaje vjetar – 1

Kako nastaje vjetar? Vjetar je uzrokovan razlikom u atmosferskom pritisku. Atmosferski pritisak je merenje koje se daje za količinu koju vazduh pritiska na Zemljinu površinu. Zrak će se uvijek kretati iz područja visokog i niskog pritiska kako bi negirao razlike u atmosferskom pritisku, a to je ono što uzrokuje vjetar. Promjene atmosferskog pritiska uzrokovane su utapanjem ili dizanjem zraka. Zrak koji tone prouzrokuje da postoji veći atmosferski pritisak, a dizanje zraka ima suprotan efekat. Zračenje tone i diže uzrokovano sunčevim zrakama koje različitim dijelovima zagrijavaju različite dijelove Zemljine površine. Čimbenici koji uzrokuju ovo su oblaci, planine, vulkani, doline, rijeke, jezera, mora, pustinje, šume i druga vegetacija.

Atmosferski pritisak varira i lokalno i globalno. Površina ispod zraka u određenim područjima može apsorbirati toplinu različitim brzinama i to ima utjecaj na temperaturu zraka iznad nje. Dobar primjer na koji biste mogli pomisliti bili bi kopno i more; moru je potrebno više energije da se zagrije od tla, što znači da su more i zrak iznad njega hladniji – što znači da na njega djeluje veći atmosferski pritisak. Zrak iznad zemlje je vrući i kako se zrak zagrijava raste kako bi uzrokovao niži pritisak. Kontrast u pritisku stvara vjetar dok se zrak kreće iz područja višeg pritiska u područje nižeg tlaka, s mora na kopno.

Zbog zakrivljenosti Zemlje, sunčeve zrake imaju drugačiji utjecaj na ekvator u poređenju sa polovima Zemlje. Dijagrami ispod pomoći će vam da zamislite kako su sunčeve zrake koncentrirane na ekvatoru i šire se dalje prema polovima.

Koncentrirani zraci na ekvatoru uzrokuju da se površina zagrije više nego na polovima. To rezultira dizanjem zraka na ekvatoru i potapanjem zraka na polovima. Ova razlika u atmosferskom pritisku uzrokuje globalnu cirkulaciju zraka dok se zrak kreće od polova prema ekvatoru. Međutim, zahvaljujući Coriolisovoj sili, dok se Zemlja okreće, uzrokuje protok zraka zapadnije na sjevernoj i istočnijoj na južnoj hemisferi, čime je lakše razumjeti kako nastaje vjetar.

Kako nastaje vjetar -2

Pasat vjetrovi gotovo su stalni vjetrovi koji pušu širom svijeta. Prvobitno su ih nazvali mornari koji su se na njih oslanjali tokom prelaska okeana prema zapadu. Pušu sjeverozapadno do južne hemisfere i jugoistočno preko sjeverne hemisfere. Pasat-vjetrovi su uzrokovani kombinacijom razlika u atmosferskom pritisku između polova i ekvatora i Coriolis-ovog efekta.

Kako nastaje vjetar u Aziji i koji su razlozi njihovog nastanka. Monsunski vjetrovi traju mjesecima, pušu u južnoj Aziji. Na njih se oslanja u ljetnim mjesecima jer donose kišu u pogođene regije. Ljeti pušu sa jugozapada, a zimi sa sjeveroistoka. Glavni uzrok monsunskih vjetrova je razlika između temperature nad kopnom i morem i kako se ona mijenja tijekom godišnjih doba. Polarni istočnjaci su hladni vjetrovi koji pušu iz viših temperaturnih područja polova prema zapadnjacima, a to su vjetrovi koji prevladavaju sa zapada prema istoku u srednjim geografskim širinama (između 30-60 stepeni geografske širine). Polarni istočnici često su relativno slabi vjetrovi koji pušu neredovno. Glavni uzrok vjetrova je hladan zrak na polovima koji stvara područje visokog pritiska koji tjera hladni zrak prema ekvatoru.

Kako nastaje vjetar popularnog naziva zapadnjak. Zapadnjaci su vjetrovi koji pušu sa zapada na istok. Oni su odgovorni za upravljanje ektratropskim ciklonima (područja niskog pritiska koja utječu na vremenske prilike u cijeloj kugli zemaljskoj). Obično pušu sa sjeverozapada na južnoj hemisferi i jugozapada na sjevernoj hemisferi. Oni su odgovorni za jake okeanske struje koje prenose toplu vodu prema polovima. Zapadnjaci su jači zimi, a slabiji ljeti.

Uzrokuju ih područja visokog pritiska u konjskim širinama (između 30 i 38 stepeni sjeverno i južno). Zrak se kreće prema polovima, a vjetrovi imaju tendenciju da budu jači na južnoj hemisferi jer nema kopna koje bi moglo ometati tok protoka.

Kako nastaje vjetar – 3

Šta je vjetar? Kako nastaje vjetar? Vjetar je rezultat neravnomjernog zagrijavanja Zemljine površine. Ali kako zračne mase uzrokuju lagani i jak vjetar?

Prilično je lako razumjeti kako nastaje vjetar. Atmosfera se sastoji od četiri sloja: troposfere, stratosfere, mezosfere i termosfere. Lebde više od 100 kilometara iznad Zemljine kore. U ovom zračnom području teče nekoliko plinova, svi pažljivo uravnoteženi i svaki od njih služi svojoj svrsi. Na primjer, dušik nam daje plavi ton našeg neba. Vjetar je rezultat razlika u pritisku u atmosferi i protoku između zračnih masa. Prebacuje se iz područja visokog pritiska u područja niskog pritiska, pokušavajući izjednačiti sve različite barometarske pritiske.

Fizičke sile poput rotacije Zemlje, geomorfologije površine planete, sunčeve energije i gravitacije takođe su odgovorne za distribuciju višestrukih sistema vjetra širom svijeta.

Širom planete nekoliko vjetrova puše u različitim smjerovima, ovisno o geografskoj širini.

Glavne vrste vjetrova su pasati, bučne četrdesete, polarni istočnjaci, zapadnjaci, doldrumi i konjske širine. Što se tiče trajanja, postoje tri vrste vjetra – jaki i kratki (udari), jaki srednji vjetrovi (nazvani vjetra) i jaki i dugotrajni vjetrovi (tajfuni, uragani, oluje, kiše ili vjetrovi). Službeni format mjerenja za ocjenjivanje snage vjetra je čvor. Jedan čvor jednak je 1, 85 kilometara na sat. Ako trebate precizno izmjeriti brzinu vjetra, trebali biste koristiti digitalni anemometar. Međutim, također je moguće empirijski procijeniti silu vjetra promatrajući uvjete na moru – to je Beaufortova skala vjetra.

Najjači nalet vjetra ikad zabilježen otkriven je na automatskoj meteorološkoj stanici na ostrvu Barrow u Australiji, 10. aprila 1996. Lokalni anemometar postavljen je na 10 metara nadmorske visine i bilježio je 408 kilometara na sat. Najvjetrovitije mjesto na svijetu je Cape Farewell, na Grenlandu. Avioni su prvi put preletjeli ovo arktičko mjesto 2008. godine. Ranije je jak vjetar sprečavao takav let. Vjetar može puhati bilo gdje, bilo kada i u bilo kojem smjeru. Takođe je odgovoran za stvaranje otoka i valova. Kad vjetar duva preko površine okeana, stvara manje ili više ogroman zahvat, koji se ponekad nalazi hiljadama kilometara daleko od kontinentalnih obala. Dohvat vjetra dom je mreškanja različitih veličina koje počinju grupirati i stvarati nabrekline. Ovi talasni vlakovi putuju na velike udaljenosti prije nego što dođu do obale.

Tagovi: atmosferski, hemisferi, pritisak, vjetrovi, zrak