Kako nastaje snijeg

Kako nastaje snijeg – 1

Kako nastaje snijeg? Kao skijaši, opsjednuti smo onim malim sitnim pahuljicama koje padaju s neba. Neprestano u potrazi za savršenim uslovima skijanja na bijelom pokrivaču. Ali pitanje koje si često postavljamo je zapravo kako nastaje snijeg, koja je nauka iza toga?

Suprotno popularnoj zabludi, temperatura zraka ne mora biti ispod temperature smrzavanja da bi mogao padati snijeg. U stvari, najjači pad snijega obično se događa kada je temperatura zraka između 0-2 stepena. Ako je temperatura iznad 2 stepena, pahuljica će se umjesto toga početi topiti i padati kao susnježica.

Snijeg nastaje kada je temperatura u atmosferi dovoljno hladna da omogući sitnim kristalima leda da nastanu oko komadića prljavštine koje je vjetar u atmosferu prenio. Te se sitne čestice vlage spoje zajedno prilikom sudara, neprestano povećavajući veličinu kao i masu. Kad postanu dovoljno teški, padaju na zemlju poput pahuljica.

Sve su pahulje slučajnih oblika i veličina, jer se sastoje od kristala različitih konfiguracija. Svaka pahuljica oblikuje se u šesterokutnom obliku zbog svojih struktura izgrađenih uglavnom od zvijezda, prizmi i šesterokutnih ploča, međutim svaka je potpuno jedinstvena, slično kao i otisak ljudskog prsta.

Veličina pahulje ovisi o tome koliko se kristala leda sudarilo i zalijepilo; to se određuje temperaturom. Ako je temperatura malo toplija od 0, pahuljica će se početi topiti oko ivica i još malo zalijepiti. To očito znači da pahuljice postaju veće i teže. Ovaj snijeg je ljepljiviji i savršeni su uvjeti za izradu snjegovića.

Ako je zrak suh i hladan, praškaste pahuljice imaju jednostavnije strukture koje se neće jako dobro zalijepiti. Ovo je beznadno za stvaranje grudve snijega, ali savršeno za skijanje jer dobivate lagani, suhi prah. Što je zrak sušiji i hladniji, to je bolji. Bosanske olimpijske planine kao što su: Jahorina, Igman, Bjelašnica, Trebević je područje koje je poznato po nevjerovatno laganom i suhom snijegu. Planine su udaljene od Sarajeva od 15 minuta do pola sata vožnje. Skijanje na ovim planinama vrhunsko je iskustvo kada ćete dobiti osjećaj gravitacije prkoseći naporu kako plutate niz planinu. Magija.

Kako nastaje snijeg – 2

Kako nastaje snijeg u atmosferi. Hoće li zimske oluje proizvesti snijeg, uvelike se oslanja na temperaturu ali ne nužno i na temperaturu koju osjećamo ovdje na zemlji. Snijeg se stvara kada je atmosferska temperatura na ili ispod 0 stepeni Celzijusa i u zraku postoji minimalna količina vlage. Ako je temperatura tla na ili ispod smrzavanja, snijeg će doći do tla. Međutim, snijeg i dalje može doprijeti do tla kada je temperatura tla iznad ledišta ako su uslovi za to pravi. U tom slučaju, pahulje će se početi topiti kad dosegnu ovaj sloj više temperature, a topljenje stvara hlađenje isparavanjem koje hladi zrak odmah oko pahulje. Ovo hlađenje usporava topljenje. Općenito, snijeg se neće stvarati ako je temperatura tla najmanje 5 stepeni Celzijusa.

Iako može biti previše toplo za snijeg, ne može biti previše hladno za snijeg. Snijeg se može pojaviti čak i na nevjerovatno niskim temperaturama sve dok postoji izvor vlage i neki način za podizanje ili hlađenje zraka. Istina je međutim, da se većina jakih snježnih padavina dogodi kada je u blizini tla relativno topao zrak, obično 9 stepeni Celzijusa ili topliji jer topliji zrak može zadržati više vodene pare.

Budući da znamo kako nastaje snijeg koji zahtjeva vlagu za njegovo stvaranje, hladna ali vrlo suha područja rijetko mogu primiti snijeg. Suhe doline Antarktike, na primjer, čine najveći dio kontinenta bez leda. Suhe doline su prilično hladne, ali imaju vrlo nisku vlažnost, a jaki vjetrovi pomažu u uklanjanju preostale vlage iz zraka. Kao rezultat, ovo izuzetno hladno područje prima malo snijega.

Karakter snježne površine nakon snježnih padavina ovisi o izvornom obliku kristala i o vremenskim prilikama prisutnim kad je snijeg pao. Na primjer, kada snježne padavine prate snažni vjetrovi, kristali snijega razbijaju se na manje dijelove koji mogu postati gušće zbijeni. Nakon snježnih padavina, snijeg se može topiti ili isparavati ili se može zadržati dugo vremena. Ako se snijeg zadrži na tlu, tekstura, veličina i oblik pojedinih zrna promijenit će se čak i dok temperatura snijega ostaje ispod smrzavanja ili će se s vremenom otopiti i smrznuti, a na kraju će se stisnuti od naknadnih padavina. Tokom zimske sezone, snježni pokrivač se obično akumulira i razvija složenu slojevitu strukturu koja se sastoji od različitih zrna snijega, odražavajući vremenske i klimatske prilike koje su prevladavale u vrijeme taloženja, kao i promjene unutar snježnog pokrivača tokom vremena.

Pahuljice su nakupine mnogih snježnih kristala. Većina pahuljica manja je od 1, 3 centimetra. Pod određenim uslovima, koji obično zahtijevaju temperature pri ledištu, lagani vjetar i nestabilne atmosferske prilike, mogu se stvoriti mnogo veće i nepravilne pahuljice, široke približno 5 centimetara. Ne uzimaju se nikakve rutinske mjere dimenzija pahuljica pa tačna veličina nije poznata.

Kako nastaje snijeg – za djecu

Kraj godine je uvijek uzbudljiv, zar ne? Obožavate hrskati kroz snijeg, praviti snjegovića i gađati grudama od snijega svog brata. Jeste li se ikad zapitali kako nastaje snijeg?

Ne znate? OK idemo onda saznati kako nastaje snijeg. Snijeg nastaje kad se vodene pare u zraku lede prije nego što se mogu pretvoriti u vodu. To se događa kada je temperatura na oblacima vrlo hladna. Pahuljice se sastoje od kristala leda koji su se stvorili oko komadića prljavštine u zraku. Pahulje počinju vrlo male i rastu. Svaka pahuljica je drugačija i može sadržavati do 200 kristala.

Mećava se događa kada hladan zrak sjedi u blizini Zemljine površine, dok topli zrak sjedi iznad nje. Ova mješavina zraka u kombinaciji s puno vlage stvara mećavu. Mećave donose snijeg, jak vjetar i hladne temperature. Mogu trajati nekoliko dana. Susnježica je sitna čestica kiše koja se ledi na putu prema dolje. Brrr!

Jeste li ikad primijetili tanak, bijeli sloj kristala leda na tlu u jesen? Ovo je mraz. To se događa kada temperatura zraka padne ispod ledišta, a kapljice vode se smrznu. Lavine se dešavaju kada se nestabilni snježni slojevi slome sa padine planine i utrkuju prema dolje u rijeci snijega.

Može li snijeg biti opasan?

Snijeg je puno zabave, ali ponekad može biti opasan. Predugo boravka na otvorenom može izazvati ozebline. Putevi su obično vrlo klizavi za vrijeme snježnih oluja. Za vrijeme oluje najbolje je ostati unutra. Obavezno nabavite zalihe za hitne slučajeve, poput dodatne hrane, vode i svijeća. Igrajte društvene igre, pijte topla pića i napravite malo supe. Kad oluja završi, možete se skupiti i igrati vani.

Može li biti prehladno za snijeg?

Možda čujete kako ljudi kažu da je prehladno za snijeg. To nije istina, može padati snijeg na ekstremno niskim temperaturama pod uslovom da u zraku ima malo vlage.

Gdje na svijetu ima najviše lavina?

U Europi se najviše lavina događa u alpskim regijama u Francuskoj, Austriji, Italiji i Švicarskoj. U SAD-u se najviše lavina događa na Aljasci, Utahu i Coloradu. Svaka zemlja koja doživi jake sniježne padavine može biti izložena riziku od lavine.

Možete li jesti snijeg?

Da, jednom možete ako je snijeg svjež i bijele boje ali uvijek se sjetite izreke “nikad ne jedite žuti snijeg”. Ostavit ću to vašoj mami tati ili učitelju da vam to objasni.

Jesu li sve pahulje različite?

Da, svaka pahuljica je drugačija. Ne postoje dvije identične pahuljice baš kao što ni dvije osobe nemaju iste otiske prstiju.

Tagovi: padati, pahulje, planine, skijanje, temperatura, vjetar, zrak